Film predstavlja najmoderniju umetnost, a u velikoj meri zavisi od nauke i tehnologije. Nastanak i razvoj filma usko su povezani sa napretkom industrijske tehnologije, optičkim iluzijama, kao i željom da se predstavi pokret. Mnogi istraživači i pioniri filma tumačili su pokretnu sliku kao svojevrsni naučni eksperiment čiji je cilj da pomogne naučnicima u što lakšem sagledavanju i shvatanju svojih istraživanja. Nastanak filma može se pratiti unazad do izuma kinematografa. Prvi film premijerno je prikazan u Parizu 28. decembra 1895. godine, a njegovi tvorci jesu braća Lumijer. Trajao je svega nekoliko minuta, a radnja samog filma prikazivala je dolazak voza na železničku stanicu. U tom trenutku, ljudi ne znajući da je to samo projektovano po platnu, počeli da vrište i panično beže po sali. Šest meseci kasnije ovaj film projektovan je i u Beogradu u kafani braće Savić.
Razvoj tehnologije je značajno uticao na napredak filma, uključujući prelazak sa nemih filmova na zvučne, potom i na fimove u boji. Danas se filmovi proizvode širom sveta, koristeći napredne tehnologije i razne kreativne pristupe. Posebno je važno naglasiti da je nastanak samog filma rezultat saradnje mnogih pojedinaca, uključujući reditelje, producente, scenariste, kamermane, glumce i mnoge druge filmske profesionalce.
Među mnogobrojnim filmskim festivalima na svetu, jedan od najpoznatijih jeste Berlinski međunarodni filmski festival. Ovaj festival osnovan je 1951. godine u Berlinu, a redovno se održava svakog februara još od 1978. godine. Festival je još poznat i po nazivu Berlinale, a tokom svake godine se u raznim sekcijama i specijalnim prezentacijama prikazuje oko 200 filmova svih žanrova, dužina i formata. Spektar filmova je izuzetno širok, pa se tako Berlinale prikazuje igrane filmove, dokumentarce, razne umetničke eksperimente, dok je mišljenje publike izuzetno važno. Program festivala se takođe razvija kroz intenzivan dijalog sa publikom. Obuhvata raznovrsne govorne događaje, diskusije sa publikom i stručne panele kako bi se omogućilo aktivno učešće na festivalu. Berlinale je poznat i po takmičarskom delu koji predstavlja središnji deo festivala, a prikazuju se i filmovi o kojima se najviše pričalo u toku godine. Prihvatajući raznovrsnost bioskopa i njegovu obimnu produkciju u 21. veku, takmičarski deo ima za cilj da iznenadi, zabavi i obogati publiku i profesionalce iz industrije. Oslikava i odnosi se na svet u kome živimo: njegov izbor omogućava gledaocima da potpunije razumeju svoje mesto u njemu i da prepoznaju i poštuju mesto drugih.
Generation (Generacija) predstavlja filmove koji su važni za mlade bioskope i sve ostale. Ovaj deo festivala se fokusira na filmove koji u svojim narativima i filmskim jezicima ozbiljno pristupaju temama mladih. Priče su ispričane očima mladih protagonista koji stvaraju opipljive svetove oko njih. Prema tome, odabir obuhvata važne filmove koji otvaraju vrata ka nepoznatim svetovima i to su filmovi koji zahtevaju hrabrost, prikazuju intersekcionalne perspektive i podstiču kolektivna rešenja. Takođe, ovi filmovi pružaju ogledalo sveta odraslih. U dve sekcije konkursa, podjednako se takmiče igrani, dokumentarni i animirani filmovi, različitih žanrova i dela koja proširuju formalni jezik kinematografije.
Na Berlinskom međunarodnom filmskom festivalu glavna nagrada jeste Zlatni medved koja se dodeljuje za najbolji film, dok je Počasni Zlatni medved nagrada za životno delo. Pored glavne nagrade na festivalu se dodeljuje i Srebrni medved i to za: Gran pri (nagrada žirija), najboljeg režisera, glumca, glumicu, scenario, filmsku muziku. Osim toga, Srebrni medved se uručuje i za izvanredno dostugnuće jednog umetnika. Berlinale ima i veliku nagradu žirija što predstavlja nagradu za kratki film.
Fotografije su preuzete sa sledećeg linka:
https://www.berlinale.de/en/archive/
Novosadski omladinski festival se realizuje u saradnji sa Omladinskim savezom udruženja OPENS u okviru programa “Mladi u Centru održive zajednice“, a koji finansira Gradska uprava za sport i omladinu – Kancelarija za mlade